Povratak Makadama nakon 28 godina
Povratnički album Makadama izašao je početkom ove godine. Novi CD najpoznatije crnogorske grupe pod nazivom ‘Spava moj grad‘ objavila je barska izdavačka kuća “Mediteran Multimedia” i donosi sedam kompozicija. To je prvi album benda nakon 28 godina. Ali, da krenemo redom…
Sveto trojstvo crnogorske pop-rock muzike osamdesetih činili su Daniel Popović, Miladin Šobić i grupa Makadam. Jedini za koje je znao ostatak Jugoslavije.
Grupa Makadam je oformljena 1978. i u njoj su bili Miodrag Džemo Radonjić (bass), Mirsad Serhatlić (gitara, vokal), Josip Jozo Kestner (bubnjevi), te klavijaturisti Zlatko Zakrajšek i Savino Batanov. Bio je to prvi ovdašnji bend sa pet vokala (Mirsad kao glavni) i pet vrhunskih instrumentalista, uz to, po uzoru na američki AOR zvuk, sa dvojicom klavijaturista.
Prvo značajno predstavljanje bilo je nakon zemljotresa 15. aprila 1979. kada su se priključili obnovi uništenih područja, zabavljajući brigadire, vojsku i stanovništvo na tzv. Koncertima solidarnosti. Tokom te godine sarađuju sa Crnogorskim narodnim pozorištem i Pionirskim pozorištem u Titogradu, a 22. septembra su među gostima najpopularnije jugoslovenske grupe Bijelo dugme na Stadionu JNA u Beogradu.
Na prvoj LP ploči, nazvanoj imenom benda, 1979, bilo je raznolikog materijala, od namjenskih revolucionarnih pjesama (Titograde), preko hitične patriotske ‘Domovina, moja mati‘ (autor pjesnik Momir Vojvodić), instrumentala ‘Galebov let‘, često korištenog u emisijama za pomorce, do ode ‘Ako ne tebi‘ (tekst iz poeme Reč o delu Oskara Daviča, posvećena Josipu Brozu Titu) i numere ‘Čovjek i kamen‘ na stihove Jevrema Brkovića.
Izlazak prve pop-rock ploče iz najmanje od jugo-republika bio je egzotika sama po sebi, pa su i mediji ostali zatečeni. U nemogućnosti preciznog žanrovskog svrstavanja, Makadam je svrstan u različite muzičke koševe. U suštini bio je to miks italijanskog pop zvuka, te grupe Toto i Chicago.
Sa jednog od zajedničkih koncerata jugoslovenskih grupa, zagrebačka štampa je pisala da, “ako je već poznati ljubljanski September bio oličenje instrumentalističke virtuoznosti, onda je titogradski Makadam predstavljao višeglasnu superiornost”.
U osamdesetim je grupa zavrijedila punu afirmaciju. Njihovi nastupi odavali su utisak apsolutnog profesionalizma. Deceniju su otvorili prvim od gostovanja na Opatijskom festivalu, 1980. godine, i singl-pločom na kojoj su zabilježene dvije pjesme: ‘Opusti se malo’ i ‘Ko prijatelj njene kuće’. Nastupili su i 1981. godine u Opatiji, u bloku rock i zabavne muzike, sa pjesmama ‘Dama‘ i ‘Boja i ja‘. Iste godine, Makadam je snimio oratorijum crnogorskog kompozitora Bora Tamindžića, posvećen strijeljanima u Kraljevu za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Naredna, 1982. godina, ispostavila se prelomna za karijeru Makadama. U januaru su ušli u studio Radeta Ercegovca u Beogradu, sa namjerom da snime materijal za novi album, kudikamo kompaktniji nego za prošli nosač zvuka, a uz to je jedna pjesma kvalitetom odskakala – ‘Balerina‘. Usnimljeno je osam pjesama, među njima hitični simfo-rock ‘Dama‘, zatim neizostavna ‘Balerina‘ (duža verzija pjesme), ‘Poljubi me u obraz‘, angažovana ‘Atomski vijek‘…
Naredna stepenica Makadama bilo je Finale JRT za Grand Prix Eurovision, održano marta 1982. godine u Ljubljani, sa legendarnom ‘Balerinom‘. Sedmočlani žiri u svakom od osam TV centara glasao je evrovizijski, od 1 do 12 bodova, i nakon početnog i dosta dugog vođstva, i čudnog bodovanja pokrajinskih žirija koji Makadamu nisu dali niti bod, završili su na sedmom mjestu sa 34 boda. Bila je to, svakako, najveća nepravda ikada učinjena crnogorskoj muzici, jer su čak i sami takmičari – konkurenti bili ubijeđeni da Mirsad i ekipa idu na Evroviziju.
Od 1985. godine Makadam nastupa ljeti u ekskluzivnom objektu novootvorene “Slovenske plaže” u Budvi i na festivalima, od “Vašeg šlagera sezone” do Opatije. Kao vokali su se osamdesetih pojavljivali Eleonora Barudžija i Engleskinja Hassel Ann Pierce. Saradnja sa lijepom strankinjom trajala je do 1989. godine, kada je prvi put na mjestu vokala Gordana Ivandić, sestra bubnjara Bijelog dugmeta, Ipeta. Makadam se tada okreće pitkom, mediteranskom zvuku, a Mirsad komponuje pjesme prilagođene njenom glasu. Bio je to, marketinški i tržišno gledano, pun pogodak.
Devedesete su godine uspjeha Makadama na festivalima. Pobjeđuju na “Pjesmi Mediterana” u Budvi i na „Sunčanim skalama“ u Herceg Novom. Tokom 1995. objavljuju najprodavaniji od svojih albuma – ‘Da mi je znati‘, sa pjesmama koje osvajaju tržište Crne Gore i Srbije (Cigani / Da mi je znati / Svani zoro / Zrno prašine / Čekaj me rode, čekaj me brate…).
Nakon snimanja vrlo kvalitetnog patriotskog singla ‘Moj cvijet iz kamena‘ i (ne)očekivanog povratka Goce Ivandić u rodno Sarajevo, grupa uglavnom hibernira. Pokušaj reaktiviranja sa pjevačicom Sanjom Živković na Monteviziji pjesmom ‘Talija‘ (uz festivalski uspjeh dueta sa Vajtom sa numerom ‘Crnogorka‘) bio je kratkog daha, a novi život grupe započeo je poslije duga pauze 2023. godine.
Bend se okupio, ali u novoj postavi. Od starih su tu samo Mirsad i Jozo, a okosnicu mlađe garde čine vokalna solistkinja Milica Kaluđerović Kosić i klavijaturista Božidar Bole Martinović. Najprije je objavljen singl ‘Spava moj grad‘, a u oktobru je u Podgorici priređen izvanredan povratnički koncert sa mnoštvom gostiju. Video-snimka koncerta je remasterizovana za potrebe RTCG, a u 2024. se očekuje i audio verzija na vinilu u izdanju firme “Montenegro records”.
Grupi Makadam je 2023. uručena najznačajnija nagrada matičnog grada – Decembarska nagrada grada Podgorice
Povratnički album Makadama izašao je početkom ove godine. Novi CD najpoznatije crnogorske grupe pod nazivom ‘Spava moj grad‘ objavila je barska izdavačka kuća “Mediteran Multimedia” i donosi sedam kompozicija. To je prvi album benda nakon 28 godina.
Pjesma na koju Makadam igra na duže staze je ‘Stara maslina‘, urađena u “piazzola” tango stilu, u aranžmanu negdašnjeg dekana Muzičke akademije Senada Gačevića po tekstu Željka Milovića, uz gudački kvartet i solistu na harmonici. Ubrzo kreće i ekranizacija ove numere.
Na CD-u je i legendarna ‘Balerina‘, koju na akustičnoj gitari i u adekvatnom aranžmanu izvodi klasičar Darko Nikčević, te ‘Jadran kod Krsta’ i ‘Za mene rođena‘ na stihove Bobana Novovića. U svim pjesmama glavni vokal je Mirsad Serhatlić, ujedno i kompozitor svih numera.
Kao bonus, pridodate su dvije “žive” numere sa koncerta “Makadam i prijatelji”, održanog u Podgorici 21. septembra 2023, povodom 45 godina trajanja benda. To su premijerno izvedena ‘Dulja obućar‘ sa prepoznatljivim staropodgoričkim šmekom, te ‘Cvijet iz kamena‘ sa novom vokalnom solistkinjom Milicom Kaluđerović Kosić. Kao finansijska potpora, iza objavljivanja albuma stao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, kao i Grad Podgorica i PAM.
